Izložba "Kraj sveta i još jedan dan" Kristine Pirković
Izložba „Kraj sveta i još jedan dan“ umetnice Kristine Pirković biće otvorena 13. marta u 19 časova u Salonu Muzeja grada Beograda i trajaće do 12. aprila. Na postavci će biti predstavljeni radovi nastali tokom proteklih godina, kao i izbor dela iz najnovijih ciklusa „Veliki Kreator“ i „Šume“, koji, iako oblikovani u različitim vizuelnim registrima, povezuje promišljanje o položaju savremenog čoveka i složenom nasleđu koje ga oblikuje.
U središtu autorskog istraživanja nalazi se pitanje odnosa čoveka prema sopstvenim dostignućima i svetu koji je sam stvorio, a koji ga sve češće nadilazi. Snažnim i sugestivnim likovnim izrazom umetnica tematizuje osećaj egzistencijalne nesigurnosti i dezorijentisanosti, istovremeno otvarajući prostor za razmišljanje o potrebi pojedinca da očuva autentičnost i lični identitet u savremenom globalizovanom društvu.

Kristina Pirković je umetnica čiji rad obuhvata slikarstvo, crtež i skulpturu. U njenim delima ljudska figura poprima fantastične i simboličke oblike, stvarajući prizore koji se kreću između sna i stvarnosti. Likovi smešteni na granici grotesknog i lirskog otvaraju pitanja o ranjivosti ljudskog postojanja, kolektivnim strahovima i unutrašnjim previranjima. Njene slike i crteži povezuju lična sećanja sa imaginarnim vizijama, dok motivi detinjstva, u dodiru sa deformisanim i fantastičnim pojavama, grade slojevitu ikonografiju savremenog čoveka.
Rođena je 1991. godine u Smederevskoj Palanci. Osnovne i master studije završila je na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu, na Odseku za primenjenu umetnost, smer zidno slikarstvo, 2014. i 2015. godine. Članica je ULUS-a od 2018. godine, a tokom 2024. boravila je na umetničkoj rezidenciji Cité internationale des arts u Parizu.
Do sada je realizovala više od dvadeset samostalnih izložbi i učestvovala na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Njeni radovi nalaze se u privatnim i institucionalnim kolekcijama, a deo opusa objavljen je u monografijama i publikacijama posvećenim savremenoj srpskoj umetnosti. Dobitnica je više priznanja, među kojima su Nagrada za slikarstvo Krajiškog salona „Boris Markoš-Mingo“ (2019) i Druga nagrada za crtež Fondacije Vladimir Veličković (2021).

Izložba „Flow" Natalije Miladinović
Natalija Miladinović predstaviće publici svoj najnoviji ciklus radova na izložbi „Flow“ (Tok), koja će biti otvorena 11. marta u 19 časova u galeriji Štab.
Novi radovi razvijaju njeno dugotrajno interesovanje za prirodne fenomene, istražujući ritmove promena, tokove i stalne procese preobražaja. Izložba će biti dostupna za posetioce do 24. marta 2026. godine.

Natalija Miladinović (Beograd, 1988) završila je osnovne i master studije na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, na smeru primenjenog slikarstva. Njena umetnička praksa obuhvata više medija – slikarstvo, crtež, fotografiju i skulpturu – kroz koje kontinuirano razvija autorski izraz, potvrđen brojnim izložbama. Iako ravnopravno istražuje različite discipline, najbliže su joj slikarstvo i fotografija, u kojima njena poetika dolazi do punog izražaja.
U njenom radu prepliću se dve suprotstavljene dimenzije – racionalna i intuitivna. Fotografije odražavaju promišljen pristup, jasnu strukturu i kontrolu kadra, dok slikarstvo otvara prostor za gest, spontanost i slobodniji izraz. Ova unutrašnja napetost postaje pokretač njenog stvaralaštva i daje radovima specifičnu dinamiku.
Članica je ULUS-a od 2017. godine. Živi i radi u Beogradu, a izlaže od 2009. godine u zemlji i inostranstvu. Do sada je učestvovala na više od sedamdeset samostalnih i grupnih izložbi u Srbiji, Francuskoj, Belgiji, Hrvatskoj, Kipru, Japanu, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sloveniji.
Među značajnijim projektima izdvajaju se izložbe u Strazburu i Briselu, kao i učešće u međunarodnim inicijativama koje tematizuju savremene društvene procese. Godine 2018. predstavljala je Srbiju radom „Peace“ na izložbi „Women in Art for Peace“, organizovanoj u Savetu Evrope u Strazburu i zgradi Komiteta regiona u Briselu. Takođe je 2021. godine učestvovala u projektu „Rise of Women“ sa fotografijom „Soba glasnih misli“, u okviru izložbe „Women about women“.
Izložba „Srce od papira“ Joškina Šiljana
Izložba „Srce od papira“ Joškina Šiljana biće otvorena 11. februara 2026. godine, u 19 časova, u Centru za likovnu i primenjenu umetnost Terra u Kikindi. Postavka predstavlja seriju najnovijih radova nastalih u neposrednom i spontanom odnosu umetnika i medijuma. Papir, kao fragilna i promenljiva podloga, omogućava stalnu transformaciju forme i značenja, kroz crtež, tekst i taktilne intervencije. Radovi nastaju u ritmu sadašnjeg trenutka, bez proračuna, napuštajući čvrste okvire i nudeći otvoren prostor za posmatranje i tumačenje. Izložba traje do 14. marta 2026. godine.

Joškin Šiljan (Nebojša Stojković) jedan je od najistaknutijih savremenih srpskih umetnika, čiji se opus formirao tokom devedesetih godina, u vremenu dubokih društvenih i umetničkih preokreta. Razvio je prepoznatljiv likovni jezik zasnovan na snažnom koloritu, ekspresivnoj liniji i spontanom gestu, kombinujući apstraktno i figurativno, groteskno i poetično. Njegovi radovi često nose duhovite i ironične naslove, ukorenjene u lokalnom govoru, kroz koje se ispoljava kritički odnos prema svakodnevici, ali i humor i apsurd kao važni elementi izraza.
Joškin Šiljan – “Mesec na modrom dupetu”. Kombinovana tehnika na papiru. 41.5 x 29 cm.
Rođen 1953. godine u Pirotu, Šiljan je završio Arhitektonsko-građevinski fakultet u Nišu, a od 1987. godine u potpunosti se posvećuje slikarstvu. Izlaže od 1994. godine, a član ULUS-a postaje 2000. Njegova umetnička praksa ubrzo stiče prepoznatljivost na domaćoj i međunarodnoj sceni, kroz brojne samostalne i grupne izložbe, kolonije i rezidencijalne programe. Njegova dela danas se nalaze u muzejskim, korporativnim i privatnim kolekcijama u Srbiji i inostranstvu.
Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima, među kojima se izdvajaju Zlatna paleta ULUS-a, nagrade Bijenala crteža i male plastike, kao i međunarodna priznanja OSTEN-a. Kritika njegovo stvaralaštvo opisuje kao oslobođeno akademskih konvencija, snažno i neposredno, prožeto introspekcijom, humorom i imaginacijom. Joškin Šiljan danas se smatra jednim od ključnih i najoriginalnijih autora srpske savremene umetnosti, čiji opus povezuje lokalni senzibilitet sa univerzalnim temama.
Joškin Šiljan – “Pekmez na dlanu”. Kombinovana tehnika na papiru. 20 x 25 cm..
Otkup umetničkih radova savremene srpske umetnosti
Otkupljujemo umetničke radove najznačajnijih umetnika srpske savremene umetnosti.
Informacije o autorima čije radove želite da prodate, bez fotografija radova, možete slati na: [email protected] i 0694411011 wa/viber.

Otvorena izložba „Semantičke senke“ Saše Pančića
Izložba „Semantičke senke“ Saše Pančića otvorena je u petak, 12. decembra, u Galeriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića u Beogradu. Postavka donosi presek umetnikovog rada iz poslednje dve decenije, zajedno sa najnovijim delima, i obuhvata skulpture, objekte, crteže i video-radove, a realizovana je u autorskoj koncepciji dr Rajke Bošković i Miroslava Karića. Izložba traje do 23. februara 2026. godine.

Saša Pančić je savremeni umetnik čiji je rad usmeren na istraživanje odnosa između forme, prostora i percepcije, kroz medije skulpture, crteža, slikarstva i grafike. Njegovu umetničku praksu odlikuju redukovan izraz, precizna struktura i naglašena prostorna logika, pri čemu dela funkcionišu kao vizuelni sistemi koji uspostavljaju aktivan odnos sa posmatračem i okruženjem. Kroz apstraktne i minimalističke postupke, Pančić razvija konceptualni pristup u kojem se oblik i značenje grade kroz suptilne pomake, ritam i napetost unutar prostora.
U svom radu često problematizuje granice između dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog, kao i odnos objekta i ambijenta, stvarajući radove koji podstiču kontemplaciju i svesno opažanje. Aktivno je prisutan na savremenoj umetničkoj sceni kroz brojne samostalne i grupne izložbe u zemlji i inostranstvu, a njegova dela nalaze se u značajnim muzejskim i privatnim kolekcijama. Pančićeva umetnost se prepoznaje kao dosledna i autentična poetika savremenog izraza, u kojoj se skulptura, crtež i prostor stapaju u jedinstvenu celinu.








