

Biljana Vilimon jedan je od značajnih savremenih srpskih umetnika čiji opus spaja slikarstvo, televiziju, pisanu reč i autentičan javni govor, zauzimajući specifično mesto u kulturnom prostoru Srbije. Formirala se tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, u okruženju intenzivnih medijskih i umetničkih transformacija, razvijajući stil koji kombinuje likovni izraz, multimedijalnost i komunikativnost.
Rođena je 15. maja 1951. u Novom Pazaru, ali je od najranijeg doba bila vezana za Beograd. Završila je Trinaestu beogradsku gimnaziju, nakon čega je upisala Akademiju primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku slikarstva i magistrirala vitraž. Članica je Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) od 1977. godine.
Tokom svoje karijere, Vilimon je razvila složeni umetnički pristup u kojem likovni radovi, televizijski formati i pisani tekstovi funkcionišu u međusobnoj interakciji. Osim samostalnih izložbi održanih u Beogradu, Rimu, Milanu i Čikagu, bila je i pionirka televizijskog umetničkog izraza u Srbiji — autor je emisije „Galerija tajni“, kroz koju je promovisala likovnu umetnost široj publici, i stvorila stotine TV sadržaja posvećenih kulturi.
Tokom godina prikazivala je cikluse koji osvetljavaju različite aspekte njenog interesovanja za boju, formu, simboliku i unutrašnju naraciju predmeta i slike. U svojim radovima Vilimon se često vraća intimnim temama — ličnim gubicima, sjećanjima, poetikom svakodnevnice — ali i angažovanim sadržajima, kroz koje reaguje na društvena događanja i unutrašnje dileme.
Biljana Vilimon je dobitnica brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, kako za likovni doprinos, tako i za inovativnost u radu s televizijom kao medijem umetničke komunikacije. Takođe je autorka knjiga i kolumni, naročito edukativnih naslova za decu iz oblasti likovne umetnosti, čime je proširila svoj uticaj van galerijskog prostora.
Za svoj život i rad Vilimon je često isticana kao umetnica čija snaga leži u iskrenosti — u tome što neće prikriti teške momente, ali ih ne glorifikuje. Tragedija smrti brata obeležila je njen lični put i uticala na to da umetnost i komunikacija budu njeni načini suočavanja i razmišljanja o životu.